Ali ovdje postoji jedna značajna razlika, radi koje se i borba protiv sadašnje krize odvija drukčije nego 2009. godine. Ne zaboravimo da je tada praktično došlo do sloma nositelja financijskog sustava, kada su ljudi i poduzeća izgubili povjerenje u utečen sustav poslovanja. Pronalazak izlaza iz krize u to je vrijeme za poduzeća značilo borbu s nevidljivim neprijateljem, jer se sustav zapravo razbolio. U 2019. godini već se osjećalo da se do tada još nikada doživljeni sustav stabilnog rasta iscrpio te su se pojavljivali znakovi smirenja gospodarskog rasta. Povrh tako pogoršane gospodarske situacije zatim se praktično u početku prošle godine leta pojavila kriza uzrokovana virusom. Međunarodne i domaće analitičke ustanove gotovo su jednoglasno ponudile ocjene da se očekuje veliki zastoj EU i njezinih gospodarstava, kao i onih koji još ne spadaju u područje jedinstvenog tržišta.
Moramo utvrditi da su već na samom početku stavovi Poslovnog instituta DOBA Fakulteta, koji inače ove godine slavi 25 godina postojanja, bili drukčiji. U javnim zapisima i nastupima smo upozoravali da je, unatoč tome što uzrokuje ogromnu gospodarsku štetu, ova kriza ipak sasvim drukčija od one iz 2009. godine. Ne zaboravimo da tada osim problema s lancima opskrbe (njih znamo u budućnosti još intenzivnije osjetiti) ne možemo govoriti o nefunkcioniranju sustava, pogotovo onih koji se odnose na financiranje. U takvim situacijama i suočeni s imperativom fleksibilnosti pri prilagođavanju situaciji koju donosi npr. digitalizacija, očekivali smo da će se poduzeća, na ovaj ili onaj način, početi brzo reagirati na novonastalu situaciju. Naravno, kriza je ugrozila ekonomsku sigurnost brojnih zaposlenih i njihovih obitelji, ali kao što možemo vidjeti, pronalaženje novih načina za osiguravanje ekonomske sigurnosti nema granica. U tome zasigurno pomažu i mjere države, koje će kasnije uzrokovati brojne glavobolje proračunu, ali i ovim putem ostvareni pozitivni rezultati posljedica su toga da su poduzeća prije svega znala iskoristiti pomoć te je pomoću novih tehnologija uključiti u budućnost. Izgleda neobično, ali trenutačno je jedna od važnijih ekonomskih politika učinkoviti osiguravanje konkurencije na tržištima. Samo se u takvim uvjetima pojavljuju inovacije i planiranje bolje ekonomske budućnosti.
U tom duhu razumijemo i poboljšanje gospodarskih prognoza OECD-a za 2021. i 2022. godinu. Konkretno, prema prosinačkoj prognozi, očekivanja o oporavku na razinu prije koronavirusa odgođena su s kraja na sredinu ove godine. I očekivanja poduzeća u vezi sa zapošljavanjem koja su predstavili u ManpowerGroupu, koji prikuplja podatke za Srednju Europu, pogotovo u Sloveniji i u Hrvatskoj, također bilježe snažne pozitivne trendove već u drugom tromjesečju ove godine.
Iako nas gore navedene činjenice mogu ispunjavati optimizmom, ostaje još jedna velika neizvjesnost – kada i do koje mjere ćemo biti sposobni savladati virus. Možemo se protiviti zatvaranjima koja nam određuju vlade, ali na kraju ćemo ipak ishod svojim postupcima odrediti mi sami. Ne zaboravimo da nas je do sada iz sličnih problema u povijesti uvijek izvlačila tehnologija i doprinos svih.