U tom je pogledu gotovo neodgovorno da su si npr. hotelijeri iz austrijske Tirolske priuštili golf odmor u Južnoj Africi te zatim kući donijeli novi opasan soj COVID-19. Pali su na ispitu glede njihovoga odnosa prema bližnjima, pogotovo zbog toga što su prije toga uvelike kucali na vrata vlade, moleći da im ipak ne ograničavaju sezonu skijanja, od koje je kao ovisno toliko i toliko zaposlenika, te rekavši da će poštovati sve propisane sigurnosne mjere.
U europskim su se zemljama gospodarske situacije u odnosu na godinu prije u zadnjoj četvrtini 2020. godine razumljivo pogoršale. Prema podacima Eurostata, u tom je razdoblju najviše pao BDP u Velikoj Britaniji i u Španjolskoj (za više od 9 %), gdje su značajno premašili europski prosjek (- 4,8 %). Njemački BDP se u zadnjoj četvrtini godine smanjio za 3,9 %. Zemlje – tržišta DOBA Fakulteta bili su različito uspješni. Dok Slovenija (- 2,9 %), pogotovo i Srbija (- 1,4 %) bilježe podprosječan pad, za Hrvatsku se pad BDP-a u tom razdoblju ocjenjuje negdje između 5 % i 6 %, što će (slično kao i kod Španjolske) u velikoj mjeri biti posljedica pada u turizmu.
Podaci za europska gospodarstva (do sada!) dakle ipak govore kako smo se u gospodarskom pogledu na drugi val virusa odazvali robusnije, naime u zadnjoj se četvrtini godine nije ponovio veliki pad iz druge četvrtine godine. Radi se o dobroj vijesti, koju zapravo osjećamo već gotovo godinu dana: poduzeća u najrazličitijim granama krizu su percipirala kao imperativ za prilagodbu. Tako smo mogli vidjeti prilagođavanje radnog vremena (i mjerama vlada za smanjenje posljedica COVID-19), prilagođavanja u proizvodnji, približavanje proizvoda kupcima prilikom zatvorenih trgovina, te naravno, i prelazak na sigurnije poslovanje, koje će virus pratiti još neko vrijeme.
Bilo bi doduše veoma neobično kada bi i u ovo vrijeme bili općenito zadovoljni našim vladama. Pored toga što pokazuju odgovornost u sadašnjoj situaciji, još uvijek pronalaze vremena za obračunavanje s političkim protivnicima – kao da u ovoj krizi ne postoji još mnogo toga za srediti. Međutim, ipak im ne smijemo uskratiti neke rezultate, bilo da se radi o poboljšavanju slike u Hrvatskoj, dobrim rezultatima pri procijepljenosti u Srbiji ili pak o učinkovitom semaforu mjera u vezi s epidemiološkom slikom u Sloveniji. A posebice ako pratimo vijesti iz Njemačke, djeluje teško razumljivo da nakon jedne godine ova toliko sređena zemlja ne uspijeva osigurati pregledno izvještavanje o tome što očekuje državljane i gospodarstvo, s obzirom na rezultate u području smanjivanja zaraženih.
Tako i dalje stoji da protiv širenju virusa i njegovih posljedica možemo najviše postići ako i dalje tražimo prilike za prilagođavanje naše gospodarske djelatnosti novim situacijama, te naravno, i time da ne povećavamo rizike za sebe i za druge, tako što poštujemo mjere za sigurno postupanje, koje se i u našim zemljama jedva nekoliko razlikuju od onih u drugim zemljama Europe.