Međutim, koronavirus nam je pokazao kako koncept pametnih gradova također može biti od pomoći i u borbi protiv različitih pandemija. Brojne vlade i lokalne vlasti koriste se tehnologijom pametnih gradova, senzorima i podacima u svrhu otkrivanja osoba zaraženih koronavirusom. Ujedno, pomoću ove tehnologije pratilo se poštuju li se pravila društvenog udaljavanja.
S jedne strane, takve su aplikacije pametne tehnologije zanimljive i prije svega korisne, posebno u zemljama koje su uspjele održati relativno nizak broj covid-19 slučajeva, međutim, s druge strane uporaba mnoštva povezanih senzora jasno pokazuje da se pandemija koronavirusa, namjerno ili ne, koristi kao točka ispitivanja za primjenu novih tehnologija nadzora, čime bi se mogle narušiti privatnost i građanske slobode.
Južnokorejska vlada od 16. ožujka koristi podatkovni centar Smart City
Mada se utjecaj korištenja podatkovnog centra Smart City na zaustavljanje prenošenja koronavirusa ne može izravno mjeriti, podaci o širenju koronavirusa u Južnoj Koreji pokazuju da je država očito nešto učinila ispravno. I u nekim indijskim gradovima koriste se pametna tehnološka rješenja za nadzor ljudi u karanteni. Primjerice, Tech Mahindra, pametna gradska platforma primjenjuje prometne kamere za praćenje kretanja ljudi. Osim toga, koristi dronove za nadzor iz zraka, a u tijeku je i proces uvođenja geo-ograde u svrhu ograničenja kretanja pacijenata na određeno područje. Pomoću navedenih pametnih gradskih rješenja Indija je uspjela ograničiti broj oboljelih od koronavirusa. I države poput SAD-a, Singapura, Francuske, Kine i Velike Britanije razvijaju aplikacije za praćenje kontakata.
Rast i širenje kapaciteta pametnih gradova nameću ozbiljna pitanja o budućnosti
Istodobno s pojavom pametnih gradskih tehnoloških rješenja koja bi se mogla primijeniti za nadzor našeg kretanja, u prvi plan dolazi zabrinutost u vezi s potrebom za privatnošću, povezanim pravima i građanskom slobodom.
Pomoću pametne tehnologije države mogu nadzirati promet vozila i pješaka, provjeravati pridržavamo li se pravila socijalnog udaljavanja i pratiti naše kontakte. Nakon pandemije, takva bi se tehnologija mogla koristiti za općenito praćenje i poticanje ljudskog ponašanja. Postoji li nešto što bi države moglo spriječiti u daljnjoj primjeni tehnologije pametnih gradova u svrhu nadzora stanovnika? Hoćemo li moći spriječiti daljnju primjenu kapaciteta u normalnim okolnostima, nakon što razvoj kapaciteta za nadzor kretanja pojedinaca i skupina bude dovršen?
Čak i ako vlade zajamče da će se uvedena pametna tehnologija primjenjivati isključivo u razdoblju izbijanja koronavirusa, takvo jamstvo nije zakonska obveza, a usto vjerojatno teško možemo zamisliti vladu koja bi se odrekla novih mogućnosti nadzora. U svakom slučaju, nakon završetka pandemije koronavirusa očekujemo ozbiljnu raspravu i diskurs o načinima, svrsi i osnovanosti prikupljanja podataka, naime, u suprotnom možemo očekivati krizu u području zaštite privatnosti i građanskih sloboda.
I na DOBA Fakultetu u okviru jedinstvenog magistarskog studijskog programa Menadžment pametnih gradova studenti sustavno povezuju strateško vođenje, napredne tehnologije, upravljanje inoviranjem, održivi razvoj, komuniciranje i participaciju te u konačnici slijede opći cilj uspostavljanja pametnih rješenja u gradovima, a to je ostvarivanje privlačnijeg mjesta za život i prava stanovnika.
_____________________________
Sažeto i prilagođeno prema: Chandler, S., How Smart Cities Are Protecting Against Coronavirus But Threatening Privacy, April 13, 2020.
