To je zajednički izazov te ujedno i poslanstvo studijskih programa DOBA Fakulteta, koji je svjestan da je Slovenija od svoje samostalnosti došla u promijenjen međunarodno gospodarsko-politički položaj. Ovaj zahtijeva veće i sustavnije napore svih da značajno ojačamo inovativnost i poduzetništvo.
Vrlo je važno da smo postali članica EU-a i NATO-a, ali smo istovremeno izgubili privilegirani položaj na tržištu bivše zajedničke države. To je ujedno predstavljalo veliki izazov izrazito izvozno orijentiranom slovenskom gospodarstvu (udio izvoza robe i usluga čini više od 80 % BDP-a). Kao gospodarsko i tehnološki najrazvijenija republika, Slovenija je pridonijela čak 1/3 cjelokupnog i polovicu izvoza tadašnje države na tržišta zemalja OECD-a. Stoga nije iznenađujuće da je Slovenija nakon raspada – unatoč olakšanom pristupu tržištima zemalja EU-a – trebala čak 8 godina da joj je BDP dostigao razinu iz 1989. godine.
Teško se mogu procijeniti svi učinci preobrazbe slovenskog gospodarstva u novi sustav, koji je otvorio poduzeća domaćim i stranim privatnim interesentima. S rijetkim iznimkama, u stranim su se rukama našla najbolja slovenska poduzeća (uključujući Lek, Gorenje te banke i osiguravajuća društva). Naša konkurentnost se je održavala prije svega zahvaljujući niskim troškovima rada, što je pak imalo za posljedicu da smo iz primateljice stranih mozgova postali suočeni sa sve većim odljevom mozgova, ali ozbiljnosti ovog problema još uvijek nismo svjesni.
Ovakav negativan razvoj može se prekinuti samo na jedan način: potrebna je odluka da želimo postati inovativno društvo i održivo gospodarstvo. To pak zahtijeva odgovarajuću politiku, organiziranost i ustrajnost svih na ovom zahtjevnom, ali nesumnjivo vrlo obećavajućem putu. Prava alternativa ne postoji - u suprotnome se suočavamo s nezavidnom perspektivom kolonijalnog gospodarstva.
O tome da je vrlo intenzivan razvoj moguć, govore brojni slučajevi, a možda je najupečatljiviji slučaj Singapura, koji se je u 60 godina izdizao iz apsolutne bijede (BDP po stanovniku 500 USD) i postao zemlja koja je sa svojih 91.360 USD sada već premašila Švicarsku, te je najbogatija zemlja na svijetu. Njezin predsjednik Lee Kuan Yew je u 3 mandata iz Singapura uklonio korupciju i napravio zemlju koja je svojom inovativnošću uspješna. Kako mu je to uspjelo? Za svoj odgovoran posao ministri imaju bajne plaće, no ako pak samo malo prestupe, rigorozno su kažnjeni i nepovratno isključeni iz javnog života. Singapur je postao logistička točka za interkontinentalni pomorski transport, izvozi proizvode i usluge koji se temelje na znanju i na inovacijama, a vodeće sveučilišta svijeta tamo otvaraju svoje fakultete i institute. Oni znaju zašto!
I mi imamo zanimljiv logistički zemljopisni položaj, ali nismo osposobili željezničku infrastrukturu za 21. stoljeće. Slovenija je po ljudskom kapitalu rangirana na 9. mjestu između 132 zemlje – u značajnoj mjeri prema udjelu studenata. Važno je i da je Ministarstvo visokog obrazovanja, znanosti i tehnologije dobilo u svoj resor i nadležnost i područje inovacija.
Potrebno je učiniti više da postanemo svjesni sudbonosnog značenja inovacija, te da se uspostavi moderan i učinkovit inovacijski ekosustav. Naime, on stvara potrebne uvjete da bi inovacijski akteri iz svih sfera bili potaknuti i podržani u svojim naporima i povezivanju - što je u svjetlu naše razdrobljenosti i nepovezanosti izuzetno važno. Također je važno da se javno financiranje inovacijske djelatnosti poveća sa sadašnjih 0,5 % na 1,5 % BDP-a. Rizičnog kapitala kao udjela BDP-a kod nas je 30 puta manje nego u SAD-u i 5 puta manje nego u prosjeku EU-a. Jedan od sustavnih uvjeta je i da uvedemo plaćanje po obavljenom poslu, a ne po nazivu radnog mjesta i stečenoj razini naobrazbe.
Ukratko, Slovenija ima niz uvjeta koje mora ispuniti da bi postala inovativno društvo i ekonomija, ali istovremeno mora odlučno ukloniti sustavne, poslovno-operativne, pa i psihološke prepreke koje nas još uvijek ometaju u tim nastojanjima.
