DOBA Znanja

Samoregulacija učenja jedan je od ključnih čimbenika uspješnog obrazovnog procesa, posebno u suvremenom obrazovnom okruženju koje sve više uključuje digitalne i interaktivne pristupe. Radi se o procesu u kojem pojedinci planiraju, prate i vrednuju svoje strategije učenja i ponašanje kako bi postigli postavljene ciljeve. Teorijske osnove samoregulacije učenja, prema navođenju B. J. Zimmermana, uključuju kognitivne, metakognitivne i motivacijske komponente, koje zajedno omogućuju učinkovito samostalno učenje.

Na DOBA Fakultetu, u okviru predmeta Uvod u pedagošku psihologiju na bachelor studiju Primijenjena psihologija, istražene su učinkovite strategije za poticanje studenata na poboljšanje obrazovnih postignuća i razvoj vještina samoregulacije. Istraživanje provedeno među 97 studenata tijekom studijske godine 2022./2023., koji su se obrazovali na daljinu, istaknulo je važnost promicanja samosvijesti, refleksije i dobivanja povratnih informacija u procesu učenja.

Važnost praktičnih aktivnosti za razvoj samoregulacije

U sklopu predmeta studenti su sudjelovali u aktivnostima koje su uključivale analizu videosnimaka njihovih timskih susreta. Te su im aktivnosti omogućile prepoznavanje jakih i slabih strana u njihovoj suradnji te potaknule samosvijest i aktivno učenje kroz refleksiju. Osim toga, studenti su kroz pismene zadatke i refleksivne dnevnike ocjenjivali svoj rad, identificirali vlastite prednosti i nedostatke te razmišljali o mogućnostima poboljšanja. Mentorova povratna informacija igrala je ključnu ulogu u pomaganju studentima da bolje razumiju svoje greške i prilike za napredak. Korištenje proširenih shema ocjenjivanja dodatno je pridonijelo jasnoj identifikaciji obrazovnih ciljeva i strukturiranijoj povratnoj informaciji, koja se mogla izravno primijeniti za poboljšanje.

Sudjelovanje na webinarima pokazalo se važnim čimbenikom, naime studenti su s većim interesom za dodatno učenje češće postizali bolje rezultate. Webinari su omogućili produbljenu raspravu o sadržajima i praktično povezivanje znanja, što je poticalo motivaciju za daljnje učenje. Također, studenti su razvijali i vještine timskog rada koje su bile ključne za uspjeh u grupnim projektima i zadacima.

Utjecaj refleksije i povratnih informacija na obrazovna postignuća

Rezultati istraživanja pokazali su umjereno pozitivne poveznice između samorefleksije, povratne informacije i postignuća studenata. Samorefleksija, koja označava proces dubokog razmišljanja o vlastitim iskustvima, ponašanju i postignućima, omogućuje pojedincima da prepoznaju svoje prednosti i nedostatke te na temelju toga prilagode svoje djelovanje. Studenti koji su aktivno sudjelovali u refleksivnim aktivnostima i dobili detaljnu povratnu informaciju pokazali su bolju sposobnost prilagodbe strategija učenja, što se odrazilo na njihovim postignućima. Analiza videosnimki timskih susreta otkrila je da studenti koji su bili svjesniji svojih prednosti i nedostataka lakše doprinose uspješnoj suradnji u skupinama.

Unatoč tome, rezultati su pokazali kako samorefleksija možda nije jedini čimbenik koji utječe na uspješnost timskog rada, naime neki su rezultati bili manje izraženi od očekivanih. Nedostatak snažnih statističkih poveznica u određenim slučajevima ukazuje na potrebu za daljnjim istraživanjem tih korelacija.

Obrazovni proces kao prilika za cjeloživotno učenje

Integracija teorijskog znanja s praktičnim iskustvima, podržana video povratnim informacijama, samorefleksijom i mentorovom povratnom informacijom, pokazala se kao učinkovit pristup za poboljšanje samoregulacije učenja i akademskih postignuća. Stečena iskustva ukazuju na to da kombinacija ovih metoda omogućuje razvoj kompetencija za cjeloživotno učenje.

Samoregulacija učenja, kako je definiraju istraživanja, uključuje sposobnost pojedinaca da planiraju, prate i prilagođavaju svoje strategije učenja u skladu s postavljenim ciljevima. To ne uključuje samo ovladavanje kognitivnim procesima, već i motivacijske i emocionalne aspekte, što omogućuje veću autonomiju u učenju. Dodatno poticanje interakcije i suradnje putem webinara može poslužiti kao učinkovit način za poboljšanje angažmana i motivacije studenata za učenje.

Međutim, nedostatak snažnih poveznica između određenih varijabli upozorava na složenost interakcija između različitih čimbenika koji utječu na obrazovni proces. Daljnja istraživanja mogla bi razjasniti kako specifične komponente, poput povratnih informacija i refleksije, pridonose poboljšanju samoregulacije. Naše istraživanje pruža uvide koje obrazovne institucije mogu koristiti za prilagodbu svojih strategija podučavanja i podrške studentima u obrazovanju na daljinu.

Literatura i izvori

• B. J. Zimmerman and D. H. Schunk, 'An Essential Dimension of Self-Regulated Learning,' i D. H. Schunk and B. J. Zimmerman (Eds.), Motivation and Self-Regulated Learning: Theory, Research, and Applications, pp. 1–30, Lawrence Erlbaum Associates, 2008.
• J. A. C. Hattie, 'Visible Learning for Teachers: Maximizing Impact on Learning,' 1st ed., London; New York: Routledge, 2012.
• A. Belobrovy, 'Theories on Self-Reflection in Education,' i The Asian Conference on Education 2018: Official Conference Proceedings, Reitaku University, Japan, 2018.
• D. Cavilla, 'The Effects of Student Reflection on Academic Performance and Motivation,' SAGE Open, July-September 2017, pp. 1–13, doi: 10.1177/2158244017733790.
• M. Henderson, T. Ryan, D. Boud, P. Dawson, M. Phillips, E. Molloy, and P. Mahoney, 'The Usefulness of Feedback,' Active Learning in Higher Education, vol. 22, no. 3, pp. 229–243, 2021.
• Z. Gan, Z. An, and F. Liu, 'Teacher Feedback Practices, Student Feedback Motivation, and Feedback Behavior: How Are They Associated With Learning Outcomes?' Frontiers in Psychology, vol. 12, Article 697045, June 2021.
• A. A. Lipnevich and E. Panadero, 'A Review of Feedback Models and Theories: Descriptions, Definitions, and Conclusions,' Frontiers in Education, vol. 6, Article 720195, December 2021.
• B. Wisniewski, K. Zierer, and J. Hattie, 'The Power of Feedback Revisited: A Meta-Analysis of Educational Feedback Research,' Frontiers in Psychology, vol. 10, Article 3087, January 2020.
• D. H. Schunk i B. J. Zimmerman, “Self-Regulation of Learning and Performance: Issues and Educational Applications,” Hillsdale, NJ: Erlbaum, 1994.
• M. D. N. Lew and H. G. Schmidt, 'Self-reflection and academic performance: Is there a relationship?' Advances in Health Sciences Education, vol. 16, pp. 529–545, 2011.