Eksperti iz različitih stručnih područja udružuju se u timove u svrhu učinkovitijeg rješavanja problema i uspješnije provedbe zahtjevnijih projekata.
Istraživanje, provedeno u okviru međunarodnog projekta Destiny, pokazuje kako poslodavci žele da bi njihovi zaposlenici bili spremniji na izazove timskog rada, a menadžeri timski rad svrstavaju u najvažnije i ključne kompetencije na radnom mjestu.
Globalizacija i rast multinacionalnih kompanija doveli su do sve većeg broja virtualnih timova (u kojima članovi pomoću alata informacijsko-komunikacijske tehnologije međusobno komuniciraju u virtualnom okružju), koji su često višečkulturni. Oboje, tako virtualnost kao i višekulturnost, u timski rad unose određene posebnosti, koje je pri upravljanju odnosno vođenju timova potrebno uvažavati.
Vještine timskog rada danas nekako važe za vrlo poželjnu osobinu, kod tražitelja posla možda čak i više nego kod poslodavaca. Većina tražitelja posla se naime voli pohvaliti kako „obožavaju rad s ljudima“ te kako se „odlično snalaze u timskom radu“. Ali je li uistinu uvijek tako? Govorimo li to zato, jer se želimo prikazati u boljem svijetlu, a nakon toga jedva se podnosimo s nekim suradnicima, koji svoje obveze ne izvršavaju onako kao što bi morali?
Timski rad nesumnjivo je zahtjevna zadaća. Ukoliko određenu skupinu samo nazovemo timom i očekujemo da će i djelovati kao pravi tim, to naravno ne znači da će stvarno i funkcionirati. Osim toga moramo biti svjesni da svakom timu treba određeno vrijeme prije negoli razvije sav svoj potencijal, dakle postigne točku na kojoj možemo reći „da je zbroj pojedinačnih dijelova“. To drugim riječima znači da tim proizvede takvo rješenje, koje je po kakvoći bolje od onoga, koje bi dobili kad bi samo udružili individualne priloge pojedinačnih članova (Brounstein, 2016.).
Kriteriji za sastav timova vrlo su različiti. U praksi se timovi po pravilu oblikuju prije svega na temelju ekspertnih znanja, ali još se uvijek premalo uvažavaju kompetencije i vještine timskoga rada, te komplementarnost (dopunjavanje) različitih timskih uloga. Belbin, jedan od najpoznatijih stručnjaka u području razvoja i upravljanja timovima, naime navodi kako u optimalnom timu moraju biti zastupani svih devet timskih uloga (npr. osnivač, tražitelj izvora, koordinator), pri čemu pojedinačni član tima može provoditi niz različitih timskih uloga (Belbin Team Roles).
S obzirom na to da na sastav tima često ne možemo utjecati, još je toliko važnije da poznajemo i ovladamo vještinama učinkovitog vođenja tima – posebno ako se ne snalazimo u ulozi voditelja. Bez obzira na to da je za vođenje timova po pravilu karakterističan participativni stil vođenja (temelji na suodlučivanju svih članova, ne postoji izrazita hijerarhija), uloga je voditelja još uvijek iznimno značajna.
Među značajne zadaće voditelja spadaju:
Isto je tako važno da se na početku svakog novog projekta odnosno pri nastanku novog tima sazove uvodni sastanak, na kojem se voditelj u tijesnoj suradnji s članovima tima pobrine za:
Na DOBA Fakultetu razvoju kompetencija timskog rada dajemo veliku značajnost, naime timski rad uključujemo u praktično sve predmete, tako na bachelor kao i na master studijskim programima. Osim toga trenutno razvijamo masovni otvoreni online obrazovni program (MOOC) na temu timskog rada, koji će biti namijenjen prije svega našim studentima kao priprema za uspješno uključenje u studijski proces.
Korišteni izvori: