Inflacija nije samo tema razgovora o gospodarskim gibanjima, već je za stanovništvo i pitanje kako je uzimati u obzir kod donošenja odluka o potrošnji i štednji. Ona prije svega predstavlja veliki rizik za smanjenje realne vrijednosti naše ušteđevine i plaća.
Brojke od oko 8 postotnog godišnjeg rasta cijena u EU zaista su visoke, s obzirom na to da smo još unatrag nekog vremena strepili od trenda padanja cijena – deflacije. No pogledamo li pak razlog za trenutačnu inflaciju, možemo uvidjeti da prognozeri na globalnoj i na europskoj razini očekuju njezino smirenje. Ovogodišnji rast cijena u Europi prije svega je posljedica šoka koji je za cijene i za dobavljivost prirodnoga plina uzrokovao rat u Ukrajini. Manje možemo očekivati od zelenih izvora energije, a više od promjena dobava energenata zbog kojih bi se, prema očekivanjima struke, inflacija već ove godine morala smanjiti, a osobito 2023. godine.
Visoka razina cijena za pojedine proizvode i usluge (prije svega za transport) još će neko vrijeme ustrajati, međutim pozitivna očekivanja o smanjenju njihovog rasta trebala bi spriječiti naš povećani oprez (višu elastičnost u vezi s promjenama cijena).
Ovdje imamo izbor kako elastično reagirati na trenutačnu situaciju. Zanimljivo je da očekivanja u vezi s potrošnjom kućanstava nisu pesimistična, no zbog opće gospodarske situacije koju (ne zaboravimo) određuju brze promjene u tehnologiji, investiranje u znanje će zasigurno biti posljednja postavka koju bi imalo smisla reducirati.