Kontinuirano obrazovanje, poticanje kreativnosti i razvijanje ključnih sposobnosti poduzećima osiguravaju konkurentnost. Neprestano inoviranje i traženje inovativnih proboja poduzećima pak omogućuje da nadmaše konkurenciju i zauzmu vodeću ulogu na tržištu, odnosno osvoje odabranu tržišnu nišu. Ali stvaranje inovacija radi inovacija samih i pod svaku cijenu u današnjem svijetu više nije prihvatljivo. U vrijeme kada smo pogođeni klimatskim promjenama, iskorištavanjem prirodnih resursa, društvenom nejednakošću i brojnim drugim globalnim izazovima, inoviranje mora postati održivo.
Poslovanje na temelju održivog razvoja[i] postaje usmjerenje poduzeća diljem svijeta. Brojni su poduzetnici, inovatori i razvijači svjesni da prilikom osmišljanja novih proizvoda, usluga i poslovnih modela moraju razmišljati šire, uzimati u obzir različite utjecaje koje njihovo rješenje ima na okruženje, odnosno na društvo, i to od samog izvora pa do kraja upotrebe. Možemo govoriti o takozvanom održivom inoviranju[ii], koje razumijemo kao proces u kojem su održivi temelji (okolišni, društveni, financijski) integrirani u cjelokupan sustav organizacije – u fazu generiranja ideja, u razvoj i istraživanja te u komercijalizaciju. To vrijedi kako za proizvode, usluge i tehnologiju, tako i za nove poslovne i organizacijske modele (Charter i Clark, 2007.).
Kako mogu mala i velika poduzeća krenuti tim putem? Proces je sveobuhvatan i sustavan, a kao inspiraciju vam nudimo priče odabranih slovenskih poduzeća, kojima je uspio proboj[iii] i koja utiru put implementiranjem rješenja, koja se temelje na održivoj filozofiji te nude rješenja s principima kružnog gospodarstva[iv].
Održivo oblikovanje namještaja
Poduzeće Donar je mlado slovensko poduzeće koje originalnim rješenjima proizvodi namještaj za opremanje radnih i javnih prostorija. Odlikuje se filozofijom društveno odgovornog i održivog oblikovanja, a njihovo je poslanstvo smanjivanje plastičnog otpada na našem planetu. Poduzeću nastoji osigurati da su svi njihovi proizvodi održivo orijentirani, da imaju dulju životni dob te da se nakon isteka tog razdoblja mogu obnoviti. Otpadne materijale pretvaraju u druge proizvode, kao što su npr. torbe iz filca i papuče iz otpadne tkanine. O proizvodima ne brinu samo za vrijeme njihovog života, već i nakon toga, naime isti se mogu beskonačno dugo obnavljati, odnosno popravljati.
Donarova paradna inovacija je nekoliko puta nagrađena stolica Nico less, gdje su održivim oblikovanjem kreirali stolicu iz 60 % recikliranih plastičnih boca i 40 % netkanog tekstila, koji je industrijski otpad u proizvodnji filca recikliranog materijala te bi u suprotnome bio spaljen; ujedno su ga proizveli samo s pomoću kombinacije topline i tlaka. Školjka stolice je izrađena iz približno 70 recikliranih plastičnih boca, metalni dio stolice je obnovljiv, noge su od drva, koji je jedini apsorbent CO2, radi čega procjenjuju da je svakom stolicom spašeno približno 2.1 kg CO2 iz okoline. Ideja koja je točke razlikovanja tražila već kod samih izvora, odnosno materijala, naime upotrijebljene su obnovljive i otpadne sirovine. Ujedno se radi i o proizvodu kod kojega se neklasično provodi već sam proces proizvodnje, naime proizvođači su proizvodne postupke prenijeli iz automobilske industrije u industriju namještaja. Također, moramo naglasiti i sam koncept Donarovog održivog oblikovanja, koji u temelju potiče upotrebu recikliranih izvora, obradu a i obnovu (Donar.si, 2021.).
Dom kao točka kontakta održivog življenja
Lumar IG vodeći je slovenski proizvođač kuća gotovo nulte energije. Njihova poslovna priča se temelji na održivoj i ekološkoj gradnji te je poluga za brojne inovacije i pilot projekte, a ujedno predstavlja i Lumarov način života i razvoja. U poduzeću ističu da dom danas više nisu samo prostorije u kojima provodimo vrijeme s obitelji i s prijateljima, već on postaje sve više točka kontakta različitih tehnologija u konceptu održivog življenja.
Ova je ideja obuhvaćena u njihovom konceptu Zero emission living, koji poimaju kao »skup cjelovitih rješenje u području održivog življenja bez emisija, koje će imati pozitivan utjecaj na više generacija«. Ovaj ih je princip vodio do konkretnih inovacija, kao što je na primjer kuća uzorak Lumar Primus-R 150 iEdition, koja uspješno objedinjuje ključne kriterije održive gradnje: udobnost življenja, energetsku učinkovitost i utjecaj na okoliš (Lah Poljak i Brunova, 2021., str. 11.-13.).
I luksuzna moda može biti održiva
Matea Benedetti je više puta nagrađena slovenska dizajnerica, osnivačica modne marke Benedetti Life i pionirka održive luksuzne mode, koja za sebe kaže da je njezina moda bezvremenska, poštena, čista, zdrava, plemenita i ima poslanstvo. Njezina održiva orijentacija te time i različitost započinje već pažljivim odabirom materijala, pri čemu je orijentirana na tkanine koje su ekološki certificirane, reciklirane, biorazgradive, nisu životinjskog podrijetla te nisu nastale kao posljedica mučenja živih bića. Odabrani materijal za svoje modne komade tiskaju samo ekološkim bojama na vodenoj osnovi, a cjelokupna je produkcija lokalna.
Između ostalog su upotrebljavali već i kožu iz kore od jabuka kao otpad hrane i od ananasa, a njihova je pletenina izrađena od recikliranih plastičnih boca i recikliranog pamuka, također su odlični i kupaći kostimi izrađeni od otpadnih ribarskih mreža. Benedetti ističe kako luksuzno, prema njezinom mišljenju, znači održavati druge s poštenim odnosima i poštenim poslovanjem, a ističe i kako potrošače treba osvijestiti da je kupovina po jeftinim cijenama i neodržive proizvode kratkoročna pobjeda, te ih ujedno treba i obrazovati da znaju prepoznati održivi materijal (Lah Poljak i Brunova 2021., str. 16.-17.).
Pionirski proizvodi za osviješćene potrošače
Prije nešto više od deset godina mladi poduzetnici Anže Miklavec i Stella Korošec tržištu su predstavili bocu za vodu Equa, koja je doživjela uspjeh i na internetskoj platformi za masovno financiranje Kickstarter, na kojoj su u sljedećim godinama doživjeli uspjeh s još nekoliko originalnih proizvoda (goat mug, pametnom bočicom za vodu Equa, aparatom za pripremanje kave gina). Iznimno brzo rastuće poduzeće s originalnim proizvodima, koji se temelje na održivom razvoju, obraća se odabranim tržišnim nišama. Jedna od njihovih zadnjih inovacija održivo je rješenje linije ekoloških kozmetičkih sredstava i sredstava za čišćenje Equa care u obliku praška, koje kupci kod kuće sami pomiješaju s vodom – rješenje sredstva za čišćenje u obliku praška, koje ne zahtijeva suvišnu plastičnu ambalažu, obraća se onim osviješćenim potrošačima koje kupovina sredstava za čišćenje u plastičnoj ambalaži opterećuje.
Suosnivači često ističu kako je u svakom koraku njihova poduzeća svrha: »Svoju strategiju ne gradimo na prodajnim taktikama, već radije pomažemo podizati svijest i znanje oko problema koji su povezani s plastikom za jednokratnu upotrebu. Razumijemo da se nisu svi spremni obvezati na promjenu životnog stila, ali smo uvjereni da je osviješćeni potrošač potrošač budućnosti, a tu smo mi kao pioniri za rane usvojitelje, koji utječemo na početak novog industrijskog standarda.« (Lah Poljak i Brunova, 2021., str. 48.)
Održivo poslovanje malih i velikih
Predstavili smo nekoliko poznatijih primjera koji su prožeti održivim načinom razmišljanja, poslovanja i inoviranja. Spomenut ćemo i primjer poduzeća Evegreen, koji je osvojio nagrade za inovacije, a bavi se biorazgradivim materijalima koji učinkovito zamjenjuju proizvode od plastike za jednokratnu upotrebu. Iz uslužnog područja treba istaknuti i Rifuzl, prvu slovensku trgovinu bez plastične ambalaže, koja je usredotočena na lokalno i regijsko proizvedene organske proizvode. Pa i Floios studio, koji ručno izrađuje nakit iz recikliranog srebra dobivenog iz elektronskih uređaja te JH Boards Jakoba Hočevara, koji se usavršio i postao majstor u unikatnom, personaliziranom i ručnom izrađivanju daski (boardova) od slovenskog drva s posebnim dizajnom.
A pored predstavljenih priča treba naglasiti i da veća slovenska poduzeća i korporacije s filijalama u Sloveniji djeluju u području održivosti te u svoje poslovanje sve više isprepliću održive elemente, a opna su npr.: Pivovarna Laško Union, Iskraemeco, Aquafil, M Sora, Lotrič Meroslovje, GoOpti, LuxVerte Technologies, Siemens, Novo Nordisk, NLB, GEN-I, Circular Shield, itd. Primjeri se odnose na slovensko tržište, ali dobre primjere također možemo pronaći kako na hrvatskom, tako i na srpskom tržištu.
Održivost u srcu voditelja i u strategiji poduzeća
Prilikom pregledavanja svih predstavljenih priča osjećamo da je svima zajedničko to da je njihovo vodstvo osviješteno, da oni razumiju koncepte održivog razvoja i kružnog gospodarstva, da djeluju u skladu s novim pristupima vođenju te da održive principe integriraju kako u same poslovne strategije poduzeća, tako i u vlastite živote. Kada vodstvo cijeni i živi održive vrijednosti, može ih iskreno dijeliti i sa svojim suradnicima, davati primjer i ove vrijednosti može implementirati u svakodnevno poslovanje te na kraju krajeva i u sam inovacijski proces.
To još jednom potvrđuje da bez održivog voditeljstva nema održivog inoviranja te da su za održive inovativne proboje potrebni kako osviješćeni voditelji, tako i osviješćeni zaposlenici, partneri i sukreatori. A svi možemo započeti kod sebe.
[i] Održivi razvoj razumijemo na osnovi definicije Svjetske komisije za okoliš i razvoj (WCED, 1987.), koja ga definira i kao “razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti, a da pri tome ne ugrožava mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe”. Pri tome se definicija oslanja na tri međusobno povezane dimenzije: gospodarsku, društvenu i okolišnu.
[ii] Preciznu, odnosnu uvaženu definiciju održive inovacije ne možemo pronaći, naime postoje već osnovne poteškoće prilikom definiranja pojmova održivost i održivi razvoji. Često se u poveznici s održivom inovacijom koristi definicija savjetodavnog poduzeća Arthur D. Little iz istraživanja 2004. godine, a ona govori da je »održivo usmjerena inovacija stvaranje novog tržišta, proizvoda, usluge ili procesa na temelju društvenih, okolišnih ili održivih izazova« (Keeble et. al 2005.). Također, možemo pronaći i povezivanje održive inovacije s pojmom eko inovacije, ali ova se zadnja odnosi samo na okolišne i gospodarske dimenzije, dok održiva inovacija, pored ove dvije dimenzije, obuhvaća i šire društvene i etičke dimenzije (Charter i Clark, 2007.).
[iii] Predstavljeni primjeri su prvotno objavljeni u publikaciji Circular Insider, koja predstavlja dobre prakse u području kružnog gospodarstva i održivog poslovanja (Lah Poljak i Brunova, 2021., str. 48.).
[iv] Kružno gospodarstvo je novi ekonomski sustav, koji mijenja uvažen linearni sustav ekonomije te nastoji “nadići uzmi-izradi-odbaci linearni uzorak proizvodnje i potrošnje te predlaže kružni sustav, u kojemu se vrijednost proizvoda, materijala i izvora u gospodarstvu održava toliko dugo koliko je moguće” (Merli et. al., 2017., str. 703.). Kružno gospodarstvo predstavlja novi način dizajna, proizvodnje i upotrebe stvari unutar planetarnih granica. Oslanja se na tri principa, koji omogućavaju renoviranje svega: uklanjanje otpada i onečišćenja, zadržavanje proizvoda i materijala u upotrebi te regeneriranje prirodnih materijala (EMF, 2021.).
Izvori:
Charter, M., i Clark, T. (2007.). Sustainable Innovation, The Centre for Sustainable Design. Dostupno na poveznici: https://cfsd.org.uk/Sustainable%20Innovation/Sustainable_Innovation_report.pdf [5. 7. 2021.].
Donar.si (2019.). O nas [online]. Dostupno na poveznici: https://donar.si/pages/donar [28. 6. 2021.].
EMF (2021.). What is the circular economy. Ellen MacArthur Foundation [online]. Dostupno na poveznici: https://www.ellenmacarthurfoundation.org/circular-economy/what-is-the-circular-economy [5. 7. 2021.].
Keeble, J., Lyon, D., Vassallo, D., Hedstrom, G., Sanchez, H. (2005.), How Leading Companies are Using Sustainability-Driven Innovation to Win Tomorrow’s Customers, Arthur D. Little. Dostupno na poveznici: https://www.adlittle.com/sites/default/files/viewpoints/ADL_Innovation_High_Ground_report_03.pdf [5. 7. 2021.].
Lah Poljak, E. i Brunova, E. (ur.) (2021.). Circular Insider. Lipanj 2021. Ljubljana. Circular Change. Dostupno na poveznici: https://www.circularchange.com/circular-insider [28. 6. 2021.].
Merli, R., M. Preziosi, Acampora, A. (2017.). How do scholars approach the circular economy? A systematic literature review, Journal of Cleaner Production, 178, str. 702.-722. Dostupno na poveznici: https://www.researchgate.net/publication/321850828_How_do_scholars_approach_the_circular_economy_A_systematic_literature_review [7. 7. 2021.].
WCED (1987.). Report of the World Commission on Environment and Development: Our Common Future. New York: Oxford University Press, str. 43. Dostupno na poveznici: https://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/5987our-common-future.pdf [5. 7. 2021.].