Zbog aktualnih izazova kao što su demografske promjene i razvoj dugovječnog društva, međugeneracijska i multikulturna raznolikost, digitalizacija te povećanje psihosocijalnih rizika zbog kompleksnosti svijeta u kojem živimo, povećava se potreba za psihološkim znanjima i odgovarajuće osposobljenim psiholozima. Master studijski program Psihologija omogućit će vam stjecanje interdisciplinarnih znanja i razvoj kompetencija za odgovarajuću primjenu dijagnostičkih metoda, postupaka, pristupa i savjetodavnih vještina u radu s pojedincima i skupinama.
S ciljem stjecanja ključnih osobnih, komunikacijskih i socijalnih kompetencija za obavljanje profesije psihologa, rasprave, timski rad i suradničko učenje tijekom studija od ključnog su značenja te osiguravaju stjecanje sveobuhvatnih profesionalnih kvalifikacija. U tu su svrhu organizirani oblici studijskih aktivnosti koje se izvršavaju kontinuiranim radom na predmetima, što je uvjet za uspješno polaganje predmeta.
Programa drugog stupnja Psihologija interdisciplinarno je usmjeren i osposobljava studente za sveobuhvatne profesionalne kvalifikacije i samostalno obavljanje psiholoških djelatnosti, prvenstveno u područjima gospodarstva, obrazovanja i socijalnih djelatnosti, uzimajući u obzir načela i principe psihološke etike. Diplomanti će biti osposobljeni prvenstveno za rad sa "zdravom, ne-kliničkom populacijom", i to u jačanju optimalnog funkcioniranja pojedinaca, skupina i organizacija te poboljšanju kvalitete života pojedinca tako u profesionalnom, kako u osobnom području.
Diferencijalna psihologija je temeljna psihološka disciplina koja se temelji na proučavanju, razumijevanju i objašnjavanju interpersonalnih razlika u različitim područjima čovjekova doživljavanja i djelovanja, kao što su npr. kognitivne sposobnosti, inteligentnost, kreativnost, pamćenje, osobnost, identitet, slika o sebi, vrijednosti, osjećaji, motivacija, sreća, zadovoljstvo, optimizam. Spoznaje diferencijalne psihologije smisleno se primjenjuju u pedagoškoj psihologiji, organizacijskoj psihologiji, kliničkoj psihologiji, psihologiji sporta i u drugim područjima aplikativne psihologije.
Studenti će na predmetu: upoznati i razumjeti značenje diferencijalne psihologije; razviti sposobnost povezivanja spoznaja diferencijalne psihologije s drugim znanjima; ta znanja naučiti primjenjivati u različitim praktičnim situacijama; upoznati glavne alate diferencijalne psihologije te naučiti kritički vrjednovati izvore i informacije iz područja interpersonalnih razlika.
Kompetencije za odgovarajuće provođenje postupaka psihološke dijagnostike i ocjenjivanja ključne su za obavljanje zanimanja psihologa. Predmet obrađuje sljedeće sadržaje: ulogu psihološkog pregleda u zdravstvu i u srodnim područjima, paradigme ocjenjivanja osobnosti, psihološki dijagnostički intervju i eksploraciju, psihološko testiranje i kliničko-psihološki pregled s aplikacijom testova kognitivnih sposobnosti i osobnosti, metode i značenje promatranja u kliničkoj praksi i u istraživanju, primjenjivanje manje strukturiranih tehnika u psihološkom ocjenjivanju, proces psihološkog ocjenjivanja (prikupljanje podataka; procesiranje podataka; komuniciranje podataka i promjena odluke) te etički principi u psiho-dijagnostičkom ocjenjivanju.
Studenti će na predmetu: upoznati osnovna teorijska ishodišta psihološke dijagnostike; naučiti pripremiti psihološku ocjenu na osnovi upotrebe kliničko-psihološkog intervjua i jednostavnijih psiholoških testova; razviti sposobnosti pravilne upotrebe psiholoških testova za ocjenjivanje kognitivnih funkcija i osobnosti te korektnu interpretaciju rezultata psihološkog testiranja.
Predmet obrađuje temeljne sadržaje o radu u radnom okruženju i o očuvanju dobrog osjećanja i zdravlja zaposlenika: ulogu zaposlenika u radnom procesu, temeljne kognitivne karakteristike i motivaciju zaposlenika i njihov utjecaj na rad i na učinkovitost, uspostavljanje ravnoteže između rada i zaposlenika, doživljavanje opterećenja u realnom radnom okruženju, stres na radu i u svakodnevnom životu, bolesti u radnom okruženju zbog psihičkih opterećenja, kemijske i ne-kemijske ovisnosti i njihov utjecaj na ponašanje zaposlenika u radnom okruženju, mjere za očuvanje i zaštitu zdravlja u radnom okruženju i u životu, radno okruženje ugodno za zaposlenike kao temelj za dobro osjećanje i zdravlje itd.
Studenti će na predmetu: usvojiti razumijevanje povezanosti između psiholoških karakteristika zaposlenika i komponenta radnog okruženja koje utječu na radnu učinkovitost; razviti sposobnost identificiranja bihevioralnih uzoraka zaposlenika i analiziranja povezanosti između raspoloživosti, učinkovitosti i zdravlja; razviti sposobnost za planiranje i uvođenje odgovarajućih mjera za očuvanje zdravlja i dobrog osjećanja na radnom mjestu.
Učinkovito upravljanje konfliktima u suvremenom je društvu važna vještina suživota i suradnje. Predmet obrađuje definiranje i čimbenike konflikata, modele, strategije i metode/tehnike rješavanja i upravljanja konfliktima, ulogu, principe i proces medijacije u različitim vrstama sporova i konflikata, te vrste, principe, modele i proces provođenja coachinga. Coaching treba razumjeti šire od pristupanja rješavanja i upravljanja konfliktima. Radi se o sustavnom pristupu koji je usmjeren na dosezanje željenih promjena ponašanja, promjena osobnosti i osobnog rasta.
Studenti će na predmetu: upoznati vrste, uzroke i razine konflikata te usvojiti razumijevanje značenja osjećaja, samoregulacije i osobnosti pri uspješnom upravljanju konfliktima, medijaciji i coachingu; usvojiti razumijevanje procesa upravljanja konfliktima te naučiti koristiti tehnike rješavanja konflikata; upoznati principe, karakteristike i proces medijacije i coachinga te naučiti primjenjivati vještine komuniciranja za uspješno provođenje procesa medijacije i coachinga.
Predmet se temelji na kognitivizmu, kognitivnim procesima i kognitivnim shemama, koji su temelj za prosuđivanje, odlučivanje i rješavanje problema. Sadržaji predmeta se nadovezuju na mentalnu usredotočenost prilikom presuđivanja, na racionalno i organsko pristupanje odlučivanju, na temelje koncepte upravljanja problemima te na proces (identifikacija problema, definiranje, formulacija strategije, organizacija informacija, dodjeljivanje sredstava, praćenje i vrjednovanje) i tehnike rješavanja problema (misaoni zemljovidi, oluje mozgova, lateralno razmišljanje, 6 šešira mišljenja, rješavanje problema, evaluacija alternativa itd.).
Studenti će na predmetu: upoznati i razumjeti kognitivnu pozadinu prosuđivanja, odlučivanja i rješavanja problema; analizirati i vrjednovati različite načine pristupanja odlučivanju; kategorizirati proces odlučivanja i kritički analizirati ulogu osjećaja i vrijednosti pri odlučivanju; definirati i interpretirati problemsku situaciju; oblikovati i razviti učinkovite strategije za rješavanje problema; vrjednovati učinkovitost različitih tehnika rješavanja problema i utemeljiti njihovu primjenu u odabranim situacijama.
Psihometrija se odnosi na ocjenjivanje i mjerenje psihičkih pojava i konstrukata s pouzdanim i priznatim psihometrijskim instrumentima (testovi, upitnici, intervjui, portfelji, bihevioralni zadaci itd.). Primjenjuje se u obrazovanju, savjetovanju, kliničkoj praksi, u organizacijama itd. Na predmetu će biti obrađeni sadržaji u poveznici s konstrukcijom psihometrijskih instrumenata, ocjenjivanjem psihometrijskih instrumenata, standardima i zakonitostima psihološkog testiranja te etičkim aspektima korištenja psihometrijskih instrumenata (kvalifikacije korisnih testova, odgovornost primijenjenih testova, prava i odgovornosti testiranih).
Studenti će na predmetu: usvojiti razumijevanje teorijskih, etičkih i stručnih aspekata povezanih s psihološkim testiranjem; razviti sposobnost ocjenjivanja psihometrijske kvalitete (valjanost, pouzdanost, objektivnost, osjetljivost) psiholoških instrumenata; razviti sposobnost planiranja i provođenja znanstvenih istraživanja za potrebe ocjenjivanja psihometrijskih karakteristika odabranih testova/instrumenata.
U suvremenom poslovanju pozitivna psihologija dobiva sve veće značenje. Pozitivna psihologija je uzbudljiva i nadahnjujuća mlada grana psihologije. Ona gradi na onome što je u pojedincu pozitivno, na njegovim resursima, snagama i odlikama. Cilj pozitivne psihologije je poboljšati subjektivno blagostanje (sreću) i funkcioniranje pojedinaca, organizacija i zajednica te omogućiti da bi isti bili uspješni, da bi se razvijali i rasli.
Studenti će na predmetu: upoznati vlastitu razinu blagostanja i psihološkog kapitala te naučiti planirati primjerene mjere za osnaživanje blagostanja i psihološkog kapitala kod sebe i kod zaposlenika u organizaciji; pripremiti plan uvođenja pozitivno-psiholoških mjera u organizacije s ciljem dosezanja pozitivnih organizacijskih rezultata; upoznati svoje karakteristične snage karaktera (odlike) i definirati prilike za češće korištenje karakterističnih snaga karaktera, tako u osobnom kao i u profesionalnom području; razviti sposobnost planiranja i uvođenja »vođenja na temelju odlika« u poduzeća i u organizacije; naučiti provoditi jednu od tehnika pomnosti te kritički vrjednovati njezinu učinkovitost prilikom suočavanja sa stresom; razviti sposobnost prijenosa ključnih spoznaja i konstatacija pozitivne psihologije u područje timskog rada.
Predmet služi produbljivanju i nadogradnji znanja i kompetencija u području psihološkog savjetovanja i psihoterapije. Predmet obrađuje teorijske temelje psihološkog savjetovanja (osnovne paradigme i koncepte tradicionalnih pristupa, modele razumijevanja poremećaja i zdravlja), prirodu savjetodavno-terapeutskog odnosa te osnove savjetodavno-terapeutskog komuniciranja, različite psihoterapeutske modalitete i strategije savjetodavno-terapeutskog procesa pri tretiranju pacijenata s različitim psihičkim poteškoćama te temeljne etičke principe pri savjetovanju i psihoterapiji.
Studenti će na predmetu: upoznati teorijska ishodišta i usvojiti produbljeno razumijevanje razlika između uvaženih paradigama savjetovanja i psihoterapije; razviti sposobnosti planiranja te demonstrirati pojedine korake i faze savjetodavno-terapeutskog procesa s obzirom na obrađivani problem; naučiti primjenjivati osnovne psihološke tehnike, pristupe i intervencije u savjetodavnom procesu.
Praktično obrazovanje u radnom okruženju je namijenjeno stjecanju praktičnih znanja i razvijanju stručnih vještina i kompetencija za samostalno provođenje psihološke djelatnosti u odabranom području rada.
U 2. godini student mora obaviti praktično obrazovanje u radnom okruženju u opsegu od 6 ECTS, odnosno u opsegu od 155 sati. Mentor mora imati odgovarajuću naobrazbu, dakle diplomirani psiholog (prema starome studijskome programu) ili magistar psihologije (prema novome studijskome programu).
Studenti će na predmetu: usvojiti razumijevanje djelovanja mentorske organizacije te značenja i uloge psihološke djelatnosti u odabranoj organizaciji; naučiti primjenjivati, objedinjavati i povezivati znanja iz područja psihologije i drugih srodnih znanosti pri rješavanju stručnih izazova u području djelovanja mentorske organizacije; razviti vještine za obavljanje zadataka psihologa u mentorskoj organizaciji pod odgovarajućim nadzorom mentora; razviti sposobnost prosuđivanja relevantnih psiholoških i etičkih pitanja te sposobnosti kritičkog vrjednovanja različitih aspekata obrađivanja stručnih izazova/problema.
Predmet studente osposobljava za samostalan znanstveno-istraživački rad. Obrađuje sljedeće sadržaje koji zaokružuju proces istraživačkog rada: traženje i pregled stručne/znanstvene literature kao ishodište vlastitog istraživanja; strukturu i pripremu dispozicije istraživanja (konceptualno i metodološko planiranje); stručnu provedbu psihološkog testiranja i drugih oblika prikupljanja podataka za potrebe psihološkog istraživanja; primjenjivanje naprednijih multivarijatnih statističkih metoda za produbljenu analizu empirijskih podataka; vrjednovanje i kritičku refleksiju konstatacija te oblikovanje odgovarajućih zaključaka; etičke aspekte psihološkog istraživanja.
Studenti će na predmetu: pripremiti cjelovitu dispoziciju za istraživanje odabranog psihološkog fenomena; usvojiti razumijevanje i logiku naprednijih multivarijatnih statističkih metoda te mogućnosti primjene na konkretnim primjerima; naučiti aplicirati naprednije multivarijatne statističke metode na konkretnim podacima s odgovarajućom programskom opremom te pravilno interpretirati statističke izračune; razviti sposobnost kritičkog vrjednovanja rezultata statističkih analiza i konstatacija istraživanja, uz uvažavanje njihovih metodoloških nedostataka i šireg konteksta u svrhu oblikovanja vjerodostojnih znanstvenih zaključaka.
Magistarski rad je pisani uradak i rezultat samostalnog istraživačkog rada studenta uz mentorstvo visokoškolskog učitelja. U radu student cjelovito obrađuje odabranu istraživačku tematiku povezanu s područjem studijskog programa.
U okviru pripreme magistarskog rada studenti će: oblikovati relevantni istraživački problem (skupa s istraživačkim pitanjima) na temelju teorijskih ishodišta potkrijepljenih s odgovarajućom stručnom i znanstvenom literaturom; pripremiti teorijski pregled ključnih koncepata (teorija) i konstatacija srodnih, već provedenih istraživanja; pripremiti metodološki plan provedbe istraživanja, uključujući i odabir istraživačke strategije, metoda/tehnika prikupljanja podataka, definiranje ciljane populacije i odabrane tehnike uzorkovanja te opis postupka prikupljanja podataka; provesti empirijsko istraživanje u skladu s pripremljenim metodološkim planom; analizirati i interpretirali podatke, kritički ih vrjednovati i povezati s teorijskim ishodištima; pripremiti zaključke i konkretne prijedloge za poboljšanje teorije i prakse.
Student izborne predmete bira iz zajedničkog skupa predmeta, pri čemu odabire one izborne predmete, koji ujedno nisu i obvezni predmeti u njegovom programu. Broj izbornih predmeta je definiran u nastavnom planu >>SKUP IZBORNIH PREDMETA
Fakultet zadržava pravo da, u slučaju malog broja studenata, sam odredi izborne predmete/izborne nastavne jedinice koje će izvoditi.
* Student odabire tri predmeta.
Student izborne predmete bira iz zajedničkog skupa predmeta, pri čemu odabire one izborne predmete, koji ujedno nisu i obvezni predmeti u njegovom programu. Broj izbornih predmeta je definiran u nastavnom planu >>SKUP IZBORNIH PREDMETA
Fakultet zadržava pravo da, u slučaju malog broja studenata, sam odredi izborne predmete/izborne nastavne jedinice koje će izvoditi.
* Student odabire tri predmeta.
Student izborne predmete bira iz zajedničkog skupa predmeta, pri čemu odabire one izborne predmete, koji ujedno nisu i obvezni predmeti u njegovom programu. Broj izbornih predmeta je definiran u nastavnom planu >>SKUP IZBORNIH PREDMETA
Fakultet zadržava pravo da, u slučaju malog broja studenata, sam odredi izborne predmete/izborne nastavne jedinice koje će izvoditi.
* Student odabire tri predmeta.
Napomena
Nastavni plan uključuje izmjene studijskog programa, donesene na sjednici senata dana 20. 1. 2022. godine. Nastavni plan vrijedi za studente koji će se prvi put upisati u program u studijskoj godini 2022./2023. Za studente upisane u studijski program do uključujući studijsku godinu 2021./2022. vrijedi nastavni plan, odnosno uvjeti koji su vrijedili prilikom upisa, ukoliko studenti u obrazovanju redovito napreduju (poveznica na prethodni nastavni plan). Studij po ovom programu mora biti završen najkasnije do 30. 9. 2025.
U master studijski program Psihologija može se upisati:
Provjera uvjeta za upis (br. 2 in 3)
Postupak provjere uvjeta za upis u master pogram Psihologije se naplaćuje. Trošak iznosi 60,00 EUR i plati se prije predaje zahtjeva (morate priložiti potvrdu o plaćanju).
U 2. godinu master studijskog programa Psihologija može se upisati:
Uvjete za upis u studijski program ispunjavaju i oni koji su završili jednakovrijedno obrazovanje u inozemstvu.
Uvjeti za prelazak između programa
Prelasci su mogući između studijskih programa istog stupnja, dakle drugog stupnja. Prelasci su mogući između studijskih programa:
Prijave kandidata za upis u višu godinu, prema mjerilima za prelaske, razmatra Povjerenstvo za studentska pitanja DOBA Fakulteta. Kandidatima koji ispunjavaju uvjete za upis u predloženi program te uvjete za prelaženje između studijskih programa, određuje se godina upisa i nedostajuće studijske obveze koje moraju izvršiti ako studij žele završiti prema novom programu. Kandidat može dodatne studijske obveze izvršiti tijekom studija.
Mjerila i postupak za odabir kandidata u slučaju ograničenja broja upisa:
Ako je broj prijavljenih kandidata veći od broja raspisanih mjesta, kandidati su odabrani na temelju prosječne ocjene na bachelor studiju. Pri tome se kandidatima iz nepsiholoških programa u prosjek ubrajaju i ocjene diferencijalnih ispita.
Kandidati koji nisu slovenski državljani, a upisuju programe koje fakultet provodi na slovenskom jeziku, moraju dostaviti potvrdu o poznavanju slovenskog jezika (najmanje na razini B2).
CIJENIK ZA STUDIJSKU GODINU 24./25.
Uplata školarine u jednokratnom iznosu / samoplatitelj
Uplata školarine u jednokratnom iznosu za jednu godinu u studijskoj godini 2024/2025. iznosi 4.400,00 EUR. Školarina mora biti podmirena najkasnije do roka koji je definiran prilikom upisa.
Obročno plaćanje školarine / samoplatitelj
Obročno plaćanje školarine za jednu godinu može se izvršiti u najviše 12 rata. Rata školarine u studijskoj godini 2024./2025. iznosi 385,00 EUR te se podmiruje prilikom upisa, a sve naredne rate putem e-uplatnice do 20. dana u mjesecu (od listopada 2024. dalje).
Plaćanje školarine u slučaju da je platitelj dijelom ili u cijelosti poduzeće
U slučaju da je platitelj školarine poduzeće, istu će uplatiti prema ispunjenom obrascu »Izjava platitelja«, koji je prilog ugovoru.
Način plaćanja student odabire u ugovoru prilikom upisa. DOBA Fakultet će najvjerojatnije triput godišnje usklađivati visinu rate u skladu sa stopom rasta životnih potrepština u RS, pri čemu prilikom prvog upisa na studij za prva tri mjeseca vrijede cijene koje su vrijedile prilikom potpisivanja Ugovora. Plaćanje školarine za upis u svaku narednu godinu i sve ostale naknade (diplomiranje, …) DOBA Fakultet će studentu obračunati prema cjeniku koji donosi Upravni odbor DOBA Fakulteta, najvjerojatnije u siječnju za narednu studijsku godinu.
U školarinu nije uključen trošak magistarskog rada, koji se podmiruje prije završetka studija.
Studentima se mogu priznati znanja i spretnosti stečena prije upisa i tijekom istoga – u različitim oblicima formalnog obrazovanja za stjecanje naobrazbe ili programa za usavršavanje i neformalnog obrazovanja, koji po svom sadržaju i zahtjevnosti u cijelosti ili djelomično odgovaraju općim, odnosno predmetno specifičnim kompetencijama određenim u programu.
Studenti će znanja stečena u formalnim oblicima obrazovanja dokazati svjedodžbama i drugim dokumentima, iz kojih će biti razvidan sadržaj i obim uloženog rada studenta, kako bi se znanja mola vrjednovati prema odredbama ECTS.
Studenti će znanja stečena u formalnim oblicima obrazovanja dokazati drugim dokumentima, odnosno portfeljem (projekt, elaborat, izum, patent, objava autorskih radova ...). Na temelju dobivenih dokumenata iz neformalnog obrazovanja može se zamijeniti do najviše 12 ECTS kod izbornih predmeta studijskog programa.
Postupak za priznavanje vodi Povjerenstvo za studentska pitanja. Trošak priznavanja nastavnih jedinica definiran je u cjeniku 2023./2024.