U sklopu predmeta Kognitivna psihologija i osnove neuroznanosti, koji predaje dr. Lia Katarina Kompan Erzar, ugostit ćemo prof. dr. sc. Miru Klarin iz Sveučilišta u Zadru.
O predavačici
Prof.dr.sc. Mira Klarin redovita je profesorica u trajnom zvanju na Sveučilištu u Zadru gdje predaje na nekoliko odjela. Na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predaje kolegije Uvod u razvojnu psihologiju, Psihologiju djetinjstva, Psihologiju obitelji i roditeljstva, Psihologiju dječje igre, na Odjelu za zdravstvene studije izvodi kolegij Razvojna psihologija. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku 10 godina je predavala kolegij Razvojna psihologija, a na Sveučilištu u Mostaru na Odjelu za psihologiju predavala je Uvod u razvojnu psihologiju, Psihologiju djetinjstva, Psihologiju adolescencije, Psihologiju zrele dobi i starenja.
Članica je nekoliko strukovnih udruga: Hrvatskog psihološke komore, Hrvatske komore psihoterapeuta, Internationl Society for Interpersonal Acceptance and Rejection i The European Association for Gestalt Therapy (EAGT). Objavila je veći broj znanstvenih i stručnih radova, znanstvenu monografiju te poglavlja u knjigama i udžbenicima. Također, sudjelovala je na brojnim domaćim i inozemnim konferencijama i znanstvenim skupovima.
Usavršavala se u stručnom pogledu te je postala geštalt psihoterapeutkinjom. Savjetodavne i terapijske kompetencije primjenjuje u praksi. Duži niz godina radila je kao terapeutkinja s mladima u Studentskom savjetovalištu Sveučilišta u Zadru. Također realizira niz predavanja iz područja razvojne psihologije koja su namijenjena psihoterapeutima. Aktivna je i na stručno-znanstvenim konferencijama iz područja geštalt teorije i psihoterapije.
Sažetak webinara
Cilj ovoga predavanja je pružiti prikaz rezultata recentnih istraživanja iz područja neuroznanosti koji daju još jednu važnu perspektivu koja doprinosi razumijevanju razvoja kroz životni vijek, a time i razumijevanju međuljudskih odnosa.
Bit će dan kratki prikaz teorije privrženosti prema Bowlbyju te prikaz rezultata neuroznanstvenih istraživanja, kojima je cilj utvrditi razlike u funkcioniranju mozgovnih struktura s obzirom na formiran obrazac privrženosti. Pri tome će se pratiti razvojna perspektiva, od roditeljstva, karakteristika djeteta te specifičnosti u odrasloj dobi.
Unatoč metodološkim ograničenjima i još uvijek nedovoljno jasne povezanosti između kvalitete ranih odnosa - privrženosti i funkcioniranja mozga, postoje jasni dokazi koji govore u prilog činjenici da rana iskustva u interakciji s roditeljima doprinose oblikovanju neuralnih struktura koje upravljaju razvojem i ponašanjem pojedinca.
Razumijevanje razvoja i međuljudskih odnosa iz još jedne perspektive, perspektive neuroznanosti svakako može imati značajne implikacije na socijalnu politiku, praksu, poučavanje, savjetovanje i psihoterapiju, odnosno na ulaganje napora zajednice u smjeru doprinosa dobrobiti obitelji i djece.