Prof. dr. Rasto Ovin Dekan DOBA Fakulteta: Kako osigurati funkcioniranje gospodarstva nakon Covida–19

Kao što možemo vidjeti iz vijesti, virus i u Hrvatskoj zahvaća stanovništvo – možemo se samo nadati da neće doći do scenarija poput onoga u Lombardiji u Italiji. Hrvatska u prosjeku nije tako gusto naseljena te se obično ne pojavljuje u vijestima regije s najvećim onečišćenjem, kao što važi za Lombardiju. A tu su i dosta manji turistički tokovi jer se hrvatski turizam više ili manje nalazi izvan sezone. Međutim, i u Hrvatskoj se već sada osjećaju gospodarske poteškoće vezane za prekid protoka ljudi, proizvoda i usluga. Kao moderna ekonomija, i Hrvatska je izgradila strukturu koja se temelji na srednjim i malim poduzećima, a značajan je i udio samozaposlenih. Dok je u velikim poduzećima moguće osiguravati određenu sigurnost u uvjetima velikih pogona s relativno malim brojem radnika, to u pravilu ne važi i za mala poduzeća i ponudu usluga.

S obzirom na sve skupa, to već na kraći rok znači smanjenje potražnje i prihoda te ugroženost radnih mjesta. Ne uspijemo li u određenom razdoblju pobijediti virus, može doći do tako izmijenjenih uvjeta privređivanja, da će nam trebati mnogo vremena i žrtava kako bismo se mogli približiti uvjetima na koje smo navikli.

Sada je vrijeme da se poduzmu mjere za borbu protiv posljedica pandemije na svim razinama. Ni Hrvatska se ne može u potpunosti ugledati na druge zemlje, ali za sada izgleda da je moguće postići određene rezultate disciplinom stanovništva i sveobuhvatnim testiranjem, kojim se virus može pratiti. Vjerujemo da je Vlada Republike Hrvatske odabrala dobru taktiku koja je odgovarajuća uvjetima. U međunarodnom se smislu vidi da je sada vrijeme kada se otvaraju budžeti i krši praksa njihove financijske održivosti, a isto važi i za politiku centralnih banaka, gdje se ne razmišlja o mogućim posljedicama stvaranja novog novca za inflaciju. Prevladavaju državne pomoći poduzećima koja ne mogu neometano raditi, neka od njih čak i vrlo važne proizvode i usluge, pomiču se ili se djelomično oslobađaju plaćanja poreza i doprinosa te se banke zadužuju za odgađanje obveza plaćanja kredita. Ima nas puno koji vjerujemo kako će se jedino time moći premostiti kritički mjeseci kada dio gospodarstva zapravo stoji.

Međutim, država i njezin budžet kao i banke nisu vreće bez dna. Ako se za određeno vrijeme stanje ne bude moglo poboljšati, sigurno će se pojaviti potreba za širom solidarnošću. Trajanje sadašnjeg gospodarskog kolapsa moglo bi dovesti do neodrživih razlika u ekonomskoj sigurnosti između dijela zaposlenika i stanovništva koji zakonima i propisima imaju osigurane prihode, te onih koji direktno ovise o djelovanju tržišta. Ovdje će biti potrebna ekonomska politika preraspodjele, koju smo sigurno već zaboravili.

U uvjetima pandemije u javnim uslugama i u obrazovanju postalo je aktualno osiguravanje online usluga. Naravno, svi subjekti pri tomu nemaju jednako polazište. Ovdje su zasigurno u prvom planu iskustva koja smo na DOBA Fakultetu uspjeli steći u zadnjim desetljećima, kada se u našem međunarodnom okruženju ističe važnost obrazovanja na daljinu. A važna su i znanja koja će biti potrebna kod ponovne izgradnje gospodarstva i tržišta – a podosta do sada poznatih konstanta na koje smo mogli računati, će se potpuno promijeniti ili će pak nestati. Tako već sada u prvi plan dolaze kompetencije koje u području poslovanja nude suvremene poslovne škole. A one su: razmišljanje izvan okvira i fleksibilnost, te prije svega razumijevanje da se u poslovnom svijetu neprestano odvijaju promjene. Iste ne možemo izbjeći, te one za uspješne gospodarstvenike predstavljaju samo novi izazov.

DOBA Fakultet je svojom vizijom i poslanstvom, te prije svega s dokazanom dobrom praksom sa svojim programima dokazala da je toga svjesna te da svoje diplomante priprema na iznimno izmijenjenu situaciju.