Studenti master programa Menadžment pametnih gradova tijekom studija upoznavaju najbolju praksu u svijetu

Svako područje pametnoga grada se iz različitih aspekata iznimno brzo razvija, ali nedostaje netko tko će znati povezivati sve stručnjake, različite interese i rješenja za zajedničko dobro. Kao odgovor na te izazove na DOBA Fakultetu smo se prije nekoliko godina povezali s izvrsnim stručnjacima za oblikovanje koncepta pametne zajednice te razvili jedinstven akreditiran master program Menadžment pametnih gradova. Program omogućuje projektne voditelje koji razumiju stručnjake iz područja pametnih gradova te stoga djeluju povezujuće i znaju voditi najzahtjevnije projekte za razvoj pametnih zajednica.

Danas već više od trideset studenata programa Menadžment pametnih gradova razvija nova znanja te ih svakog dana prenosi u svoje radno okruženje. Studenti su zaposleni, dolaze iz javne uprave i iz gospodarstva (općina, upravnih jedinica, zavoda, javnih poduzeća te iz poduzeća koja se bave rješenjima za pametne gradove).

Studenti studiraju online te se povremeno susreću na terenskim vježbama i na studijskim ekskurzijama, čiji je cilj gledanje dobrih praksi pametnih gradova. Posebnu dodanu vrijednost donose projekti koje studenti Menadžmenta pametnih gradova pripremaju kao odaziv na različite izazove iz svog radnog okruženja, ili šire u regiji, u zemlji i u svijetu. U traženju održivih rješenja studenti tako primjenjuju najnovija znanja, trendove iz teorije te ih povezuju s dobrim praksama. Na taj su način već razvili rješenja za mobilni crowdsending, razvoj IOT uređaja za mjerenje kvalitete zraka, razvoj biodiverziteta u urbanim okruženjima sa zelenim krovovima, preradu otpadne plastike za izgradnju površina za hodanje i vožnju, rješavanje poplavne ugroženosti IT rješenjima-dronovima, razvoj programske opreme za e-rasvjetu, razvoj aplikacije za štednju energije i još mnogo zanimljivih rješenja.

Stvarne prednosti i nedostaci već uvedenih rješenja za razvoj pametnih gradova studenti pak upoznavaju putem posjeta organizacijama i gradovima, odnosno zajednicama. Tako su u Ljubljani posjetili gradsku općinu te su se upoznali s njihovom strategijom održive mobilnosti grada, a zatim su pogledali djelovanje prometnog centra na LPP-u, isprobali car sharing u AvantCar-u, upoznali kako se poduzeće s tradicijom AMZS preoblikuje u skladu sa suvremenim trendovima i s novim zahtjevima korisnika. Također, upoznali su i dobre prakse energetske sanacije škola, vrtića i sportskih objekata. Pogledali su cjelovitu urbanu obnovu gradske četvrti Sasvko naselje.

I europski gradovi svake godine nude nova zanimljiva rješenja u području pametnih gradova koje studenti posjećuju: u Beču primjer razvoja gradske četvrti Aspern Seestadt, koja je nastala u području bivše zračne luke te je lijep primjer energetske učinkovitosti, za koju je karakteristično korištenje alternativnih izvora energije te ekološki način gradnje a u Amsterdamu primjer modela kružnog gospodarstva (ponovne upotrebe, samodovoljnosti, energetske učinkovitosti…) u gradskoj četvrti Buiksloterham.

Na DOBA Fakultetu već imamo prve diplomante programa koji svaki na svom putu već marljivo ostvaruju stečeno znanje te su prije svega »pioniri« u području pametnih gradova u svom radnom okruženju. Neki imaju više, a drugi manje podrške zajednica, ali za sve je bitno da se povezuju s drugima te na najbolji mogući način omogućuju razvoj koji će omogućivati veću kvalitetu života u gradovima i na selima.

Jedinstvena poruka svih dobrih praksi i stručnjaka kroz provedbu programa je da su ljudi na prvom mjestu, a tek nakon toga dolazi tehnologija koja podržava i omogućuje ostvarenje želja stanovnika za boljim životom.

mag. Vesna Kolenc Potočnik, menadžerica programa